Legenda o nastanku vodopada „Devojačke suze“

0

U Lukovu, na istočnoj padini Kopaonika, tamo gde šume izvori vrele vode, sa roditeljima, bratom i mlađom sestrom, živela je lepa moma. Dane je provodila u društvu svojih vršnjakinja, čuvajući bela stada, a roditeljima je pomagala u poslovima u polju i u kući. Isticala se u svemu – lepoti, znanju i umeću, delovala je zrelije od svojih godina. Svi su joj se divili i navodili kao primer drugima. Odavala je utisak osobe bogatog životnog iskustva. Bila je ponos sela i okoline.

Vreme je prolazilo, a susedi su se pitali čiji li će dom lepa moma usrećiti. Ređala su se nagađanja, a ona se zagledala u kršnog mo-mka, stasitog Pavla. Likom, skokom i okom, vele, podsećao je na Kosančić Ivana. Retko su se viđali. On je živeo u Gornjoj, a ona u Donjoj Banji. Kada bi se sreli, pogledima bi razgovarali. Tako je onda bilo, a viđali su se na seoskim saborima, prelima i poselima, u to vreme najčešćem obliku okupljanja mladih.

Na dan Svetog Vida, na svoj rođendan, lepotica lukovskog kraja, usnila strašan san. Kao, nadošla Lukovska reka, sjatile se ale nebeske i oluje sa okolnih brda i planina, noseći i razarajući sve pred sobom.

Moma se probudila pre sunca, izašla u avliju i pošla uz Lukovsku reku, putem koji vodi tik uz njenu levu obalu, kako bi se uverila da li je san samo san ili java.

Na nepun kilometar udaljenosti od Gornje Banje, toga jutra, sa-znala je za najveću srpsku tragediju na Polju Kosovu, na tu našu živu još uvek nezaceljenu ranu. Na Kosovu ravnom poginuo je i njen budući verenik, junački se boreći za čast i dostojanstvo svoga roda, za slobodu i spas otadžbine.

Od velike tuge i neizmerne žalosti proplakala je i stena, koja dominira levom obalom nemirne planinske rečice. Iz kamena su počele da teku suze, koje i danas umivaju lice stenovite litice. U znak sećanja na taj tužni događaj, narod je to mesto nazvao Devojačkom suzom.

Iz kamena, eno, i danas, posle toliko vekova, teku suze, a narod veruje da su lekovite. Mnogi ovamo dolaze, umivaju oči devojačkim suzama i koriste ih za ublažavanje i drugih zdravstvenih tegoba.

(Autor: Radoljub Gligorijević, izvodi iz knjuge “U prestonici vojvode Mrkše” koju možete poručiti na br telefona: 027 383 – 469)

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime