Onlajn novinarstvo – novinarstvo novog doba

0
plava-pozadina-laptop-novinarstvo
Foto: Pixabay.com

Više od dve decenije „tradicionalna“ štampa i onlajn novinarstvo funkcionišu istovremeno. Paralelno istrajavaju nepoverenje i skepticizam prema digitalnim medijima i pesimističke prognoze za štampane novine. Iako je dosad bilo više nagoveštaja i predviđanja da će veliki digitalni zaokret potpuno potisnuti štampane medije, to se ipak nije dogodilo.

Naprotiv, štampane novine istrajavaju, ali uz primenu izvesnih praktičnih koraka kao što je uvođenje onlajn izdanja, na primer. Sa druge strane, digitalni mediji sve više ojačavaju, te se njihova pozicija visoko profitabilnih izvora informacija sve više utvrđuje. Postaje sve jasnije da je razvoj novinarstva u sferi digitalnih aplikacija i društvenih medija tek na svome početku.

U ovom tekstu posebno će biti reči o karakteristikama onlajn novinarstva i glavnim razlikama u odnosu na tradicionalne medije.

Razlike u pisanju za onlajn i tradicionalne medije

Iako je glavni zadatak svake vesti da prenese tačnu informaciju, neosporno je da postoje razlike u pisanju za onlajn i tradicionalne medije. Zahvaljujući Internetu danas je moguće odgovoriti na jedan od najvažnijih zahteva novinarstva, a to je brzina. Vest o nekom događaju moguće je objaviti (i proširiti) trenutno.

Digitalno izveštavanje, tačnije njegovu formu diktiraju zahtevi onlajn publike. Tako se u prvom redu od jednog onlajn izveštaja očekuje da bude kratak, kratkih i jasnih rečenica (naročito sa aspekta SEO optimizacije) i da sadrži konkretne informacije.

Svedoci smo toga da se strpljenje prosečnog korisnika Interneta da nešto pročita veoma smanjilo. Dok su nekada čitaoci sa uživanjem čitali duge reportaže u novinama, danas je mnogo teže publici zadržati pažnju. Neretko se događa da čitalac danas pročita samo naslov i lid. U proseku, zadržavanje na jednom tekstu ne traje duže od jednog minuta.

Razvoj tehnologije i Internet promenio je način na koji pratimo medije. Najnovije vesti su nam stalno na dohvat ruke, i čitamo ih na dodir ekrana. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za pristup Internetu građani Srbije najčešće koriste upravo mobilni telefon, oko sedamdeset šest procenata. Sve to značajno utiče na formu i stil pisanja za digitalne medije.

Koje su karakteristike onlajn medija

U skladu sa tim govorimo o osnovnim karakteristikama onlajn medija. Pre svega, tu je multimedijalnost, potom hipertekstualnost i interaktivnost.

Možda se nigde toliko jasno ne vidi raskoš onlajn medija kao kroz njegovu multimedijalnost. Svaka vest može predstavljati zbir različitih medijskih formata. Dakle, od teksta, preko fotografija, video zapisa i slično. Novinar ima mogućnost da o nekom događaju izveštava na više načina i u nekoliko različitih formi. Na ovaj način mogu se potkrepiti različiti ukusi publike.

Kada je u pitanju hipertekstualnost, glavna stvar koju treba shvatiti jeste upravo značaj mogućnosti da tekstovi budu povezani. Hiperveze ili hiperlinkovi se razlikuju, pa tako mogu pozivati interno – na druge tekstove na istom portal ili pak eksterno, tj. spolja, na tekstove locirane negde drugde na Internetu. Dakle, reč je o dve potpuno različite vrste hipertekstualnosti u jednom tekstu. Jednom se otvara novi sadržaj, a druga, na izvestan način dovodi do spiralnog smanjivanja sadržaja. Ukoliko čitaoca zanimaju dodatne informacije on ih lako može dobiti “na jedan klik”, ako ne – nema bojazni od toga da će ga zamarati predugački tekst.

Na kraju, jedna od najznačajnijih karakteristika modernog digitalnog novinarstva jeste njegova interaktivnost. U eri pre Interneta nije postojala mogućnost da novinar dobije direktnu povratnu reakciju na vest kao danas. Upravo je dvosmerna komunikacija ono što onlajn novinarstvo čini posebnim i specifičnim.

Interaktivne opcije na veb lokacijama mogu se podeliti na tri tipa ili forme. Govorimo o navigacionoj interaktivnosti koja se ostvaruje kroz opcije „Sledeća stranica“ i „Nazad na vrh“ ili skrolovanje. Potom, tu je funkcionalna interaktivnost (jedan od oblika je komunikacija preko direktne pošte ili lista diskusija). Postoji i adaptivna interaktivnost koja podrazumeva prilagođavanje putem „pametnog veb dizajna“.

Tu je, naravno, i mogućnost komunikacije preko društvenih mreža na zvaničnim stranicama medija. Društvene mreže igraju značajnu ulogu u širenju vesti, o čemu će biti reči u nastavku teksta.

Pouzdanost internet medija

Upravo zbog toga što se informacije Internetom jako brzo šire postoji velika opasnost i od njihove zloupotrebe, odnosno od širenja lažnih vesti. Ovo se smatra možda najvećim nedostatkom digitalnog novinarstva.

Da bi proverio pouzdanost nekog onlajn medija i zaštitio se od lažnih vesti prosečni čitalac mora uvek biti sumnjičav i u ulozi istražitelja. Neki od načina su upravo istraživanje sajta na kome se nalazi, informisanje o misiji i timu koji ga uređuje, zatim proveravanje podataka o autoru teksta i slično. Potom, uvek je važno pročitati ceo tekst, a ne samo naslov, proverit navedene linkove – da li podržavaju iznete tvrdnje i slično.

Umesto zaključka

Možda nikad kao u moderno vreme nije bilo ovako teško odgovoriti na sve zahteve čitalaca. Međutim, uprkos izazovima današnjice, jedna stvar je sasvim sigurna: novinarstvo i dalje važi za kreativnu i visoko profesionalnu javnu delatnost.

 

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime