Pravopis i istorija

0

Kada se neko bavi istorijom, bilo stručno, bilo iz interesovanja, mora da se susretne sa mnogim datumima, bitkama, ratovima, istorijskim ličnostima… Ukoliko taj neko želi da pri ispisivanju datih pojmova bude sve kako treba, mora se pozabaviti i pravopisom. Koliko puta se desi da se napiše pogrešno godina, neke relacije, imena bitaka…

Uzmimo za primer rečenice u kojima ćemo imati više istorijskih pojmova, a koje su značenjem povezane:

Povod za Prvi svetski rat bio je atentat na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda koji je počinio Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne. Atentat se desio na Vidovdan, 28. 6. 1914. godine. Prvi svetski rat je trajao 1914–1918.

Kako biste drugačije mogli da napišete neke istorijske pojmove i postoji li uopšte više načina? Kod nekih pojmova da, ali kod većine ne, uglavnom postoje određena pravila.

Kada pišemo naziv rata, prvo slovo se piše obavezno veliko. Dakle, Prvi svetski rat, Drugi svetski rat. Isto je i sa bitkama: Cerska bitka, Kosovska bitka itd.

Kako se pišu titule? Kao primer u datoj rečenici imamo nadvojvodu, reč koju smo napisali malim slovom. Isto tako se pišu i druge titule: knez Lazar/car Lazar, grof Monte Kristo, kralj Milan Obrenović. Naravno, imena i prezimena se pišu velikim početnim slovom: Franc Ferdinand, Gavrilo Princip.

Organizacija kojoj je pripadao Gavrilo Princip zvala se Mlada Bosna (oba velika slova zato što je druga reč naziv države: Bosna). Ipak, ako naziv organizacije ima dve reči, a druga nije neka vlastita imenica, piše se veliko samo prvo slovo: Crna ruka.

Vidovdan, dan kada se desio ovaj događaj, ime je praznika i zato se piše velikim slovom. Isto i: Božić, Uksrs, Đurđevdan itd.

Stigli smo do datuma. Kod njih postoji više načina pisanja, ali samo su određeni pravilni. Pri pisanju datuma možemo koristiti arapske i rimske brojeve, ali i kombinaciju sa slovima. Kako? U rečenici sa početka napisali smo 28. 6. 1914. godine. Dakle, posle svakog broja ide tačka, na kraju posle broja za godinu takođe, posle naziva meseca tačka ne ide. To je regularno pisanje. Kako još možemo napisati ovaj datum?

– kao kombinaciju sa slovima: 28. jun 1914. godine (posle dana i godine ide tačka, posle meseca ne);

– mesec jun možemo napisati rimskim brojem: 28. VI 1914. godine (kada pišemo rimske brojeve u datumu, nakon broja nikada ne ide tačka).

Što se tiče vremenskih relacija, i tu postoji pravilo: između godina ide crta bez razmaka (takozvana primaknuta crta): 1914–1918 (dakle, ne sa razmacima: 1914 – 1918). Primaknuta crta ima značenje predloga od–do, pa se tako i čita. To bismo napisali: od 1914. do 1918. Dakle, posle godina obavezno tačka. Moramo se odlučiti za jedan način pisanja, ne možemo kombinovati: nepravilno je od 1914–1918. ili 1914. do 1918. Ukoliko se odlučite da ne koristite predloge od–do, onda pišete samo brojeve sa primaknutom crtom; ako pišete predloge, onda ne upotrebljavate primaknutu crtu.

Uz bavljenje istorijom ipak je dobro malo se pozabaviti i pravopisom.

(Autor: Brankica Živković, master profesor srpskog jezika i književnosti)

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime