Stradanje Topličana u ustanku

3

Pre tačno jednog veka u toku Prvog svetskog rata desio se Toplički ustanak. Ustanak je izbio februara 1917. kao otpor teroru Bugara nad civilnim stanovništvom.

O Topličkom ustanku se govori sa vojnog, političkog i istorijskog stanovišta.

Kako bi se Toplički ustanak sa istorijskog stanovišta bolje razumeo potrebno je analizirati istorijske činjenice i političke odluke donete na Berlinskom kongresu 1878. kada je uz pomoć tadašnjih velikih sila Nemačke, Austrougarske i Francuske rasturena Velika (Sanstefanska) Bugarska u čiji sastav su ušli delovi današnje Srbije i to baš oni koji su za vreme okupacije Srbije u Prvom svetskom ratu bili pod kontrolom Bugara.

Posle velikih pobeda srpske vojske u Cerskoj i Kolubarskoj bici 1914. Centralnim silama (Nemačkoj i Austrougarskoj) Bugarska je bila potrebna kako bi se 1915.konačno slomila Srbija. Tajnim ugovorom od 6.septembra 1915. u Sofiji, Bugarska se priključila Centralnim silama. Stupanjem u tabor Centralnih sila Bugarska vlada je započela proces velikobugarske politike na Balkanu i osetila da je došao trenutak za ostvarenje ideje o Sanstefanskoj Bugarskoj.

Nakon jesenje ofanzive na Srbiju 1915.od strane Nemačke, Austrougarske i Bugarske i povlačenja srpske vojske preko Albanije, Srbija je podeljena na dve okupacione zone:

Vojno-inspekcijska oblast “Morava” sa sedištem u Nišu i Vojno- inspekcijska oblast “Makedonija” sa sedištem u Skoplju. Upravo je u ovim okupacionim zonama, a posebno u zoni “Morava”, Bugarska vršila pritisak na civilno stanovništvo sprovodiši politiku “bugarizacije” na način da je civilno stanovništvo silom i veštački preobraćano u Bugare. Srpske sveštenike su menjali bugarski, iz srpskih prezimene su brisali “ić” i dodavali “ov” ili “ev”, uništavane su srpske knjige i državna dokumenta, zatvarane su srpske škole i otvarane nove sa nastavom na bugarskom jeziku. Sistematski je rađeno na uništavanju srpske kulture i nacionalne istorije, vršena je konfskacija imovine, stoke i hrane za potrebe bugarske vojske. Uvedeni su visoki porezi kuluci i takse. Uz sve ove globe Bugari su regrutovali srpske mladiće za popunu borbene gotovosti svoje vojske sa zadatkom da ih upute na front protiv Srbije i svojih očeva i braće.

Bugarske okupacione vlasti su stanovništvu izdale sledeće zabrane:

  1. Reč Srbin treba da se izgubi i niko ne sme da je izusti. Svi treba da je potpuno zaborave.
  2. Ne smeju se izgovarati niti upotrebljavati srpske reči
  3. Zabranjeno je pevanje srpskih pesama
  4. Zabranjeno je dopisivanje na srpskom jeziku
  5. Zabranjeno je davanje srpskih imena ulicama
  6. Zabranjeno je davanje srpskih imena novorođenoj deci

Ovakav teror civilno stanovništvo nije moglo da izdrži. Dolazak Koste Milovanovića Pećanca sa solunskog fronta u Toplicu 1917. sa zadatkom Vrhovne komande da u tajnosti stvori vojnu organizaciju sposobnu da deluje unutar srpske teritorije kad počne operacija proboja solunskog fronta dovela je do pokretanja četničkih i komitskih odreda i izbijanja Topličkog ustanka čime je prekršena naredba Vrhovne komande i ustanak protiv bugarskog terora je počeo bez ikakve spoljne podrške, možda u najgorem mogućem trenutku i po ustanike i po članice Antante (saveznika Srbije) jer je na istočnom frontu Ruska vojska usled nedostatka hrane i oružja slabila.

Ostvarenje sna o stvaranju Velike Bugarske, zbog koga je bugarska i ušla u Prvi svetski rat na strani Nemačke i Austrougarske, trebao je da se ostvari preko srpskih leđa i temelji na zločinu prema srpskom narodu. Cilj bugarskih zločina bila je nasilna “bugarizacija” stanovništva. Cilj nasilne “bugarizacije” je bio stvaranje Velike Bugarske države, koja je stvorena uz podršku Rusije posle Rusko-turskog rata 1878. u Sanstefanu i preko koje je Rusija trebala da reši tzv. “istočno pitanje” u svoju korist i preko novostvorene Velike Bugarske dobije prevlast na Balkanu i izađe na “toplo more”. Kod Bugara je još uvek bilo sveže sećanje na Drugi balkanski rat 1913. u kome je posle sukoba sa doskorašnjim saveznicama iz Prvog balkanskog rata Srbijom, Grčkom i Crnom Gorom, ušla su sukob zbog teritorijalnih pretenzija oko podele Makedonije i pretrpela poraz. U tim činjenicama možemo tražiti razloge bugarskih monstruoznih zločina počinjenih tokom 1917.godine za vreme Topličkog ustanka.

Kraj prvog dela.

U nastavku ovog teksta koji možete pročitati OVDE bavićemo se bugarskim zločinima u Toplici sa posebnom pažnjom na zločine počinjene u gornjoj Toplici koji se prvi put u istoriji ratovanja karakterišu kao genocid.

(Autor: Dejan Rakić, profesor istorije)

 

3 KOMENTARA

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime