Vremeplov: Istorijat i stanovništvo prokupačkog sela Gubetin

1

Po narodnom predanju, selo Gubetin ranije se zvalo Dobrotin, te je po jednoj verziji zbog izgubljene bitke sa Turcima u prvom naletu 1386 godine, dobilo današnji naziv Gubetin. Posle pada Pirota i Niša, Turci su nadirali i kroz Toplicu, pa je iste godine došlo do poznate bitke na Pločniku, gde su Turci pobeđeni, dok su kod Gubetina, manji odred srpske vojske, koji je trebalo da zadrži Turke, izgubiio bitku.

Po drugoj verziji, pak,u doba okupacije Turaka, kod crkve je bio veliki sabor, pa su Turci iznenada upali i posekli mladež i prisutan narod i porušili staru seosku crkvu. Narod je to zlo i gubilište pamtio, pa je selo Dobrotin zbog toga i nazvano Gubetin. Da je neka velika pogibija bila svedoči i veliki broj ljudskih kostiju, koje se vide svuda duž puta od crkve prema selu.

Selo Miljkovica pak dobilo je ime po nekom Miljku iz D Toponice, koji se za vreme Turaka udavio u nekom potoku iznad sela. Na brdu koje se danas nalazi skoro u centru rasturenog sela Miljkovice, bio je jedan srednjevekovni grad, koji je zauzimao prostor od blizu 2 ha. U njemu je sve do 1900 godine stajao visok zid oko 3 metra, koji su naseljenici razneli radi zidanja sopstvenih građevina. Jugoistočno od grada na još većoj uzvisini, nalazi se jedna ogromna stena, poznata u narodu, kao Vidovački kamen, gde se narod sve do skoro okupljao na Vidovdan i vršio izvesne kultne radnje, smatrajući da je voda koja kaplje kroz poroznu stenu lekovita, naročito za oci.

Onda su tamo nađeni odbrambeni zidovi i strele, kao i udubljenja u samoj steni na pećini.Onaj kamen je danas izbušen radi vađenja rude feldspata.  Južno od kamena nđjeni su tragovi starog crkvišta na razdaljini od 200 metra, kao i severozapadno od Kaljaje, koja se danas nalazi u centru sela.

Zapadno od grada na drugom brdu, postoje takodje crkvišta, ozidano i pokriveno, koje narod zove Dragojlova crkva, zbog toga sto je on otkrio i podigao. U njivi ispod grada Dragutin Stojadinović je 1960 godine našao novac poljskog kralja Sigismunda 3 1587-1632, koji je rođen 1593 godine.

Stanovništvo

Od sela i viđenijih ljudi u prošlosti, u tefteru mitropolita niskog Joanikija iz 1734 pominju se samo ot Gubetina Živko i ot Toponice Jovan.  Ovo se odnosi na dug za obnovu crkve sv. Prokopija u Prokuplju  već sam o tome pisao ZP. Za vreme Turaka starosedeoci su se zadržali samo u D Toponici.

Takve porodice su današnji Stoiljkovići, Živanovići, Miloševići, Stankovići i Mijajlovići. Ostale porodice su dosaljene od Bugarske granice i sa Kosova.

U Miljkovici su Hercegovci, Kosovci i Crnogorci koji su predhodno bili nastanjeni u Starom Vlahu a u Gubetinu Janićijevići, Maksimovići i Perići su Kosovci, Krstići su Pećanci a Prelići, Kovačevići, Sredojevići i Nisavici su Sjenicani.

Nišavici su poreklom od Kadića iz Bjelopavlovića, koji su po pricanju Mila Nišavica, ubili knjaza Danila, zbog toga što je po njegovom odobrenju oteta sa sabora najlepša nevesta za nekog njihovog perjanika. Knjaza je ubio dčcko Todor Kadić, dever otete neveste, pa je zbog toga čitava porodica morala da se seli i da menja svoje staro prezime. Nišavici su se prvo naselili kod Nikšića, Pešići kod Peći a Šaranci u neko selo Šaran, po čemu se tako i prezivaju.

Na teritoriji parohije ima samo tri osnovne škole i to u Gubetinu, Miljkovici i Smrdanu. Crkvena zgrada u Gubetinu dugo je sluzila za skolu a u njoj je jedan od prvih učitelja bio Pavle Kaličanin, dugogodisnji sveštenik parohije Gojinovačke.

Kraj prvog dela. Sutra objavljujemo nastavak pod nazivom: Letopis crkve Gubetinske

(Priredio: Zvonko Prelić)

1 KOMENTAR

  1. na slici djaci skole u Gubetinu koja je bila u crkvenoj zgradi sa uciteljom Sarancem. Tu su vise godista iz Gubetina, Cukovca, Rasevice i Miljkovice

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime