Prva Nemanjina zadužbina – drugi deo

0

Za manastir Sv. Bogorodice vezane su mnogobrojne legende, jedna od njih kaže da je neki obesni Turčin u XVIII veku crkvu razrušio i od njenog materijala sagradio na reci “Isakovu” vodenicu, koju je kasnije odnela Toplica.

Potajno skriven i udaljen svega nekoliko stotina metara od ušća ovaj manastir je svojim izgledom oduvek privlačio pažnju raznih istraživača, putnika namernika i dr. U svojim poznatim putovanjima kroz Srbiju krajem XIX veka, manastir obilazi i austrijski balkanolog i zaljubljenik u starine, Feliks Kanic. Ovaj istraživač ostavlja crtež ove crkve ali i njen skromni opis.

Navodi da je prilikom obilaska zapazio ikone svetaca na porušenim zidovima, koje su bile poprilično uništene. Zanimljivo, on još tada ovaj manastir vidi kao veoma značajan spomenik, i nalaže da ga treba što pre ispitati i sačuvati od zaborava.

Zub vremena je dodatno ugrozio ruševinu, te je 1921. ona očišćena od korova i ujedno su izvedena prva arheološka istraživanja. Okolni objekti su delimično otkopani i istraženi a crkva je 1948. godine delimično dograđena i konzervirana.

Danas meštani ovu svetinju nazivaju “Petkovača” jer se svake godine na Veliki Petak oko nje okupi nekoliko hiljada vernika, mole se bogu, pale sveće i postavljaju trpeze sa posnom hranom i tu obeduju.

Manastir Sv. Bogorodice predstavlja usamljen primer u srpskoj srednjovekovnoj arhitekturi. Ovaj spomenik stavljen je pod zaštitu kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Interesantno je da se nalazi nasuprot jedne ranovizantijske bazilike i u blizini lokaliteta Marina kula. Manastir bi svakako trebalo bolje arheološki istražiti, zajedno sa okolnim pomenutim lokalitetima, bolje prezentovati i turistima i lokalnom stanovništvu.

Kuršumlija bi imala čime da se ponosi, ne samo prvim zadužbinama Stefana Nemanje, već i mnogobrojnim spomenicima i arheološkim lokalitetima iz njene bogate prošlosti.

Prvi deo priče o Prvoj Nemanjinoj zadužbini možete pročitati OVDE

(Autor: Milan Savić, student 4. godine Odeljenja za arheologiju, Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu)

VAŠ KOMENTAR

Napišite Vaš komentar
Unesite svoje ime